Menu

zaglavlje

15.000 VIDLJIVIH, I JOŠ TOLIKO  NEVIDLJIVIH  VALJEVKI I VALJEVACA SU ŽRTVE NATO BOMBI SA  OSIROMAŠENIM URANIJIMOM!

15.000 VIDLJIVIH, I JOŠ TOLIKO NEV…

Danas se navršava četvt...

ODBOJKAŠICE VALJEVA ZASENILE LAŽNU ELITU U URUŠENOM GRADSKOM SVETU SPORTA

ODBOJKAŠICE VALJEVA ZASENILE LAŽNU …

U nikad siromašnijoj po...

NASTASIĆ OTKAZAO PIKSIJU

NASTASIĆ OTKAZAO PIKSIJU

Odlične partije u...

POSLE IZBORENOG OPSTANKA, DVOJAC NAJBOLJIH, LEŠIĆ I DAY  NAPUSTILI METALAC

POSLE IZBORENOG OPSTANKA, DVOJAC NA…

Najgledaniji i finansij...

SVE JE U SRBIJI NA PRODAJU,  ALI NE I CRNO BELI SVET!

SVE JE U SRBIJI NA PRODAJU, ALI NE…

Vreme smrti traje, što ...

SILUETA ANĐELA I LJUDSKOST ZA NADU DA SMO JAČI OD BESRAMNIH PORUKE ZLA

SILUETA ANĐELA I LJUDSKOST ZA NADU …

Silueta andjela u nebes...

NAJBOLJI U IZBORU SPORTSKOG SAVEZA ACA I MAŠA "ISPALI" IZ sns  "ŠEME"

NAJBOLJI U IZBORU SPORTSKOG SAVEZA …

I pored intenziviranog ...

VREME ZLA TRAJE, ĐAVOLJI OKOT DIVLJAO NA VIDRAKU

VREME ZLA TRAJE, ĐAVOLJI OKOT DIVLJ…

Uzdignute pesnice Stjep...

Prev Next

Specijalistička internistička ordinacija Dr Tomić Valjevo, V. Mišića 102. Tel: 014/228-321 i 065/228-3211

Kardiolog (Dr Đorđević) Telefon: 064/9700-041

INTERNISTIČKI PREGLEDI, GASTROENTEROLOGIJA, ENDOKRINOLOGIJA, ALERGOLOGIJA, DIJAGNOSTIKA, GASTROSKOPIJA,

KOLONOSKOPIJA, ULTRAZVUK ABDOMENA, SRCA, ŠTITASTE ŽLEZDE, DOPPLER KRVIH SUDOVA ABDOMENA

SRPSKI ROLERKOSTER TRAJE, PLUS "GAGARIN" U VALJEVU, VRELO NA LAGATORU, A JOKIĆ PAKLEN

jokić u kvartetu
Umni stručni, ljudi sa vizijom, dakle  ozbiljni misleći ljudi,  su smislili pravila igre, jer razmišljaju  glabalno a rade lokalno, jer poštuju narodn: "Use i u svoje kljuse".
Ako poštuješ 6 pravila fukcionisanja menadžmenta, a to su  predviđanje, planiranje, organizovanje, upravljanje, i funkcija kontrole, uspećeš. To je moguće samo ako sve oteto okupiranoj državi vrati u državne ruke.
Samo slobodna a ne okupirana država može da postavlja zadatke i predviđa  događaja  i modele rada.
Da Srbija ne bude  posrnuli  patuljak, lažno predstavljen kao moćni džin, potrebno je oslobođenje od kriminala i korupcije. Za početak samo da    državne firme  prestanu  da budu  stranačke, i leglo bezočne pljačke.
Da je baš tako potvrđuje struka, profesor dr Dragan  Škobalj, ekspert za energetiku i energetsku efikasnost, sa sličnim stručnjacima, jako poželjan da občan čovek u Srbiji dobije ono što mu pripada, i da normalno živi.
Ustaljena je praksa da  promenama prodhode protesti.
Dnovinarstvo hara danas u Srbiji. jer sluge vlasti ne vide proteste paora- hranitelja, poštara, prosvetara, medicinara...
Cvest dana je otvaranje novoizgrađenog stadiona u Loznici , sa tribinama na 2 nivoa i kapacitetom od 8.000 mesta. a po ceni od 30 miliona evra. Vip na Zapadu ima 100 mesta sa kožnim foteljama, a stadion je opremljen sa i osam liftova.
Dok se Lozničani baškare gledajući trećeligaški fidbal paorima je prekipelo, jer im se se za  1kg hlebnog žito država nudi  15 dinara, dok jedna kifla u pekari košta duplo skuplje. Ispade da je kilogram kifli prodaje po ceni i  do 800 dinara.  Paori dižu svenarodnu bunu, a koliko već sutra pridružiće im se  voćari i stočari.
Nikako da shvatim da  je poljioprivreda život, a ne strani investitori, banke, i neizostovani  kriminal i korupcija, na "vlasti"  zahvaljujući piliciji, tužilaštvu i sudovima.  
Poštari ne staju, prvi su digli glas, ubi ih nemaština, i život na granici egzistenicue. Za povećanje para nema ali ima za redizejniranje. Novi logo košta 1,5 milion evra, a dobismo umesto  Srbija voza, nešto novo Srbijavoz. Poštarima prete otkazima, raspusuju oglase  za prijem novih radnika, a predsednik kaže:  "ima problem sa direktorom Pošte".
Danas   Lagator je kako saznasmo u komentarima u vesti  posle otvaranja, otvorio lično "lagator",
Pre nego što su istrčali na teren da igraju  pod reflektorima Loznica i Vrelo, kažu dolazi i Nemanja Matić, moglo se čuti niz zanimljvosti na otvaranju.
Tako že posle zgradnje stadiona u nefudbaskim sredinama Loznici, Leskovcu i Zaječara, uslediti  renoviranja stadiona  u fudbaskom Kragujevcu i Nišu, a biće uloženo "samo" 80 miliona. Na "Rajku" gde se već "nešto" radi, a radiće se  i na stadionu na kome ne igra "ponos Srbije" a gle čuda, samo taj klub ima u 2023. pobedu u Evropi.
Bode oči pakleni, najnoviji tripl - dab Nikole Jokić. Džoker je predvodio Nageste sa 26 poena, 16 skokova i 18 asistencija, nedovoljnih za pobedu. Denver je poražen, ali je Jokić TEK TREĆI igrač i istoriji koji je upisao  upisao bar četiri meča sa više od 25 poena, 15 skokova i 15 asistencija i stao je uz rame uz rame sa Viltom Čemberlenom i Raselom Vestbrukom koji imaju po 15 takvih mečeva.
Danas nije vest dnovinara  je Partizan pobedio  ALbu sa 15 tazlike, nego da je u Areni bilo 18.912 gledalaca. "Ponos" Srbije" je "zgazio" ćeonu liniju i itgubio od braće u Pireju ali sada  "ima šansu da makar po broju gledalaca nadvisi  od povratka najgledaniji tim Evrolige, u suficitu za pobedu u odnosu već pobeđeni, prekršteni  tim iz pregrađa.
Konačno valjevski rolekoster ne staje!
Oduvan je neposlušni Saša Miličević, a "upravni odbor" nastavlja da vrti ringišpil. Novi trener  je stigao, otišao je Lajons, a stigao novi Amerikanac višljasti j Armstrong. Metalac protiv Tamiša nema pravo na grešku, jer izgubi li, ode "mast u propast"  
Pored  vaterpola, ali ne na nivou rezulata iz prošle sezone, znake života daju  FK BK 2014, odbojkašice Valjeva, i oba rukometna kluba.
Nedelja je dan  istine za srpski fudbal. Iz Leskovca idemo  na EP, a i remi sa  Bugarima nas posle 24 godine vodi na največu evropsku smotru fudbala.
Dakle sport iako u kandžama najprizemnijeg politikanstva  je nada za malo radosti.
Vredi se boriti, i zato  podrška nestvarnio hrabrim  hraniteljima-paorima, medicinarima, prosvetarima, poštarima, i kolegama još uvek časnim novinarima, uvek će ih biti, samo da se zna!
Istina je  ključ, a  samo od nas zavisi  dolazak SLOBODE!  
 
 
 
 
Read more...

NA ĐURĐIC 1914.JE POČELA NAJVEĆA OD SVIH, POBEDNIČKA KOLUBARSKA BITKA!

srbi valjevo 1000

Na ĐURĐIC 16.novembra je počela najveća od svih, Kolubarska bitka u Prvom svetskom  ratu.

Srpska vojska je pobedila moćniju  Austrougarsku, a  pobeda je plaćena stradanjem  153.373 naših predaka, što poginuluh, ranjenih i zarobljenih, ali je desetkovan okupator.

srbi 1914 buun

Kolubarska ili Suvoborska bitka je najveća i najznačajnija bitka, između vojske Kraljevine Srbije i okupatora Austrougarske, u Prvom svetskom ratu. Vođena je u novembru i decembru 1914. godine na prostoru doline reke Kolubare, obroncima planina valjevskih planina Suvobor i Maljen. Okončana je uspešnom protivofanzivom koju su izvele snage Prve armije pod komandom generala Živojina Mišića, protiv brojnije i bolje opremljene austrougarske okupatorske vojske, u trenutku kada je ceo svet očekivao vesti o kapitulaciji Kraljevine Srbije.

Srbiji je bila pred vojnim slomom, posle  trijumfalne Cerske bitke, kada je zaustavljen  nalet Austrougarske,  i isrpljujućih   teških  krvavih borbi duž  Drine. 

 

Srpska vrhovna komanda (SVK) se nadala da će joj nabujale reke i močvarne obale pomoći u zaustavljanju prodora i izdaje direktivu da se kota Čovka mora po svaku cenu zadržati. Planirano je da se sa tih pozicija krene u protivnapad. Srpske trupe uspele su da zadrže Austrougare nekoliko dana zbog loše procene Oskara Poćoreka da su tu stacionirane srpske zaštitnice. Zbog toga on 20. novembra u borbu uvodi 15. i 16. korpus VI armije.

Uvođenje novih snaga primoralo je I armiju (koja je bila brojčano nadjačana) da se povlači i ona u noći 21. na 22. novembar zauzima nove položaje na grebenu Suvobora, ali već tokom popodneva 22. na liniju fronta izbijaju Austrorugari.

 Živojin Mišić počinje da planira protivnapad sa Suvoborskih položaja, ali zbog teškog stanja u Maljenskom odredu odustaje od te ideje, što se pokazalo kao dobra procena, jer austrougarska vojska već 24. novembra u ogorčenoj borbi razbija Maljenski odred (u borbi je poginuo i komandant odreda). Ovaj poraz primorava levo krilo I armije na povlačenje na liniju Igrište-Babina Glava-Podovi. Napredovanje austrougarskih trupa nastavlja se zauzećem kote Čovka, zbog čega se Moravska divizija I poziva povlači na Kremnicu, što primorava povlačenje desnog krila III armije. Mišić  26. novembra ocenjuje situaciju u kojoj se I armija nalazi kao jako lošu i stoga se odlučuje da ostane na trenutnim položajima još nekoliko dana da ne bi ugrozio ceo front srpske vojske, ali se ne izlažući mogućem porazu i da na vreme povuče glavninu snaga na položaje zapadno od Gornjeg Milanovca odnosno liniju Lipe-Tripavac-Mramor(457)-Glavica(530)-leva obala Dičine, kao i povlačenje obezbedi zaštitnicama.

Shodno razvoju situacije, odnosno usled gubitka: Konatice, Lazarevca, Čovke, Guboša i Maljena, srpska vrhovna komanda odlučuje da izvrši pripreme za povlačenje na nove položaje, na šta ju je nagonio i suviše širok front. Srpska vrhovna komanda istog dana premešta svoje sedište iz Beograda u Kragujevac. Kao poslednji pokušaj da se neprijateljsko nadiranje zaustavi, izdata je direktiva Obrenovačkom odredu da izvrši napad na Austrougare kod Konatice i Stepojevca, a II armiji da pomogne ovaj napad.

Najveći značaj Kolubarske bitke ogleda se u tome što Austrougarska nije uspela da svojim snagama uništi Kraljevinu Srbiju, zbog čega su Centralne sile i tokom 1915. godine primorane da se bore na tri fronta i što je još bitnije Nemačka je bila primorana da pošalje pomoć u ljudstvu na Balkanski front, čime su oslabljene njene snage na preostala dva fronta, a samim tim i njene šanse da uspešno eliminiše jedan od njih.

Kolubarska bitka

Bitka je imala značaj i na globalnom planu. Silovita srpska pobeda odložila je ulazak u rat Bugarske, koja se spremala da uđe u rat na strani Centralnih sila, računajući da je Srbija poražena i da će bez borbe doći do teritorija oko kojih je protiv Kraljevine Srbije godinu dana ranije vodila Drugi balkanski rat. Srpska pobeda je doprinela odluci Kraljevine Italije da uđe u rat na strani Antante.

General Živojin Mišić je zbog uspešnog vođenja operacije unapređen u čin vojvode.

Sparnik Oskar Poćorek smenjen sa mesta glavnokomandujućeg Balkanske vojske krajem 1914. godina, a na njegovo mesto je postavljen nemački feldmaršal August fon Makenzen. 

Armada od 300.000 austrougarskih vojnika u pohod da dokrajči Srbiju je razbijena. 

Neposredno uoči  početka Kolubarske bitke 14. novembra 1914,  komandu  preuzima  general Živojin Mišić, odlučan na kratkotrajno povlačenje središnjeg dela srpske vojske.

General Mišić u štabu Prve armije

Mišić,  uporan i dosledan povlači  vojsku, pregrupiše jedinice, a istovremeno da joj "smanji front" odnosno da vojnike okrepi, osuši, nahrani, pa da na frontu manje širine pokuša da učini nezamislivo. Nešto što se danas uči i na Vest Pointu, elitnoj američkoj vojnoj akademiji.
 
srbi artiljerija 1914

 Protiv preko 400 austrougarskih topova stajali su nešto malobrojniji srpski, samo... sa srpski nisu imali ni municije.  Apeli naše vlade da saveznici hitno pošalju granate - uslišeni su. Francuska je pristala da pošalje municiju, ali kako je ona prosto daleko, Grci su se složili da je isporuče, pa da njima Francuzi to kasnije nadoknade. Samo, kada je municija stigla, ispostavilo se da su čaure duže za 2,5 milimetara, pa su bile neupotrebljive za srpske topove. Ipak, naša vojska nije očajavala. Municija je vozom transportovana do Niša, gde je demontirana. Potom vozom hitno prebacivana u Kragujevačku topolivnicu (kasnije Zastavu) gde su čaure skraćivane, pa opet jedna po jedna punjene, a zatim prugom - pravo na front.

 Drugog decembra na front je stigao i čuveni "Đački bataljon".

srbi 1300 k

Odvažnih 1.300 kaplara. 

Nisu  to bila deca kao što mi danas odmah pomislimo kada kažemo "đaci". To su bili mladići, studenti, najbolje što je Srbija čuvala za budućnost, a koji su, zbog studentskih dana u Srbiji i inostranstvu, bili oslobođeni služenja vojske. Oni su u teškoj, jesenjoj situaciji te 1914. prvo došli u Skoplje da završe podoficirsku školu, a onda, pre nego što su i naučili sve što bi trebalo znati, dobili taj najniži podoficirski čin, kaplarski, i poslati svuda gde se Srbin borio protiv Austrougara.

Pojava srpske omladine, srpske inteligencije, koja je uz pesmu krenula i stigla na front, digla je moral vojnicima, koji su maltene odustajali od svega, videvši bezizlaznost situacije. Tek oko 400 "đaka-kaplara" nepovređeno je izašlo iz Kolubarske bitke.

A u nju su, zaista, ušli sa pesmom. Prva četa pevajući "Oj Srbijo, mila mati". Druga "Ej, trubaču, s bujne Drine". Treća "Srbi, ustajte, svoje ne dajte". Četvrta "Gde je naša Vojvodina? Živa nam je sahranjena. Al'ostaše deca njena". Da, pevajući. Pa sad zamislite kako je izgledala njihova pojava međ' ostalom vojskom, kad stigne mladost Srbije - da za Srbiju položi život.

Austrougari su 3. decembra pripremali pobedničku paradu u Beogradu. Tog dana Mišić naređuje opšti napad svoje Prve armije. Austrougari, misleći da je srpska vojska u rastrojstvu, da je razbijena i nepostojeća, pružaju otpor koji nije dovoljan. Bivaju zatrpani artiljerijom. Kragujevčani su uradili svoje. I Nišlije. I železnica, hvala joj onako čudesnoj za sve. Ostatak Srbije, tamo na frontu gde je bilo skoro svako naše muško, juriša. Austrougari bivaju pregaženi, iako su tukli svim i svačim one "mrtve" koji su rešili da žive.

Ostale srpske armije nisu imale tolikog uspeha isprva, ali je razneti austrougarski centar, u kome je sa dve trećine celokupne "balkanske vojske" komandovao Oskar fon Poćorek, uslovio da se ostali delovi okupatora polako povlače, da ne bi ostali odsečeni. To su druga i treća srpska armija iskoristile za silovite juriše i skoro mesec dana nakon što se činilo da Srbiji preti slom, 15. decembra Beograd je oslobođen, čime je stavljena tačka na veličanstven preokret u istoriji ratovanja.

SRBI KOLONA1000

 

 Tačka na Kolubarsku bitku, bila je smena  Poćoreka, a je Mišić postaje vojvoda, Italija ušla u rat na strani Srbije i saveznika, a Bugarska na godinu dana odložila svoj ulazak u rat na strani neprijatelja. 

U Kolubarskoj bici iz stroja su  izbačeno oko 273.000  vojnika okupatora. Ali, i 153.373  srpska ratnika. Bog da im duše prosti.

Među onima koji su pali, i to kao novi kaplari koji su, njih 1.300, pošli iz Skoplja, bio je i Ban Nušić, sin našeg proslavljenog komediografa Branislava Nušića. U šinjelu je već imao pripremljeno pismo za oca.

U njemu je pisalo:  "Dragi Ago, ne žali za mene. Ja sam pao na braniku otadžbine. Za ostvarenje onih naših velikih ideala koje smo svi mi tako složno propovedali 1908. godine (tada su širom Srbije organizovane velike demonstracije, ili kako se tada govorilo "manifestacije", zbog toga što je Austrougarska anektirala Bosnu). Ne kažem da mi nije žao što sam poginuo. Osećao sam, štaviše, da bih mogao budućoj Srbiji korisno da poslužim. Ali... Takva je sudbina. Tvoj sin, Ban".

Nije Ban bio jedini sin poznatih ljudi koji su se borili za Srbiju. Dvojica sinova generala Pavla Boškovića, upravitelja Vojne akademije, našla su se u savezničkoj bolnici. Jedan francuski lekar bio je u šoku, pitajući "Zar generalski sinovi u prvoj borbenoj liniji!? Zar i oni tako ratuju i tako ginu?!". Odgovorio mu je jedan srpski seljak, Šumadinac: "Vidiš, gos'n doktore... Svi mi imamo različite očeve, ali samo jednu majku - otadžbinu. E, za tu majku Srbiju ginemo ti svi mi bez razlike".

Branislav Nušić, na dvadesetogodišnjem pomenu srpskim kaplarima, toj paloj budućnosti naše zemlje, govorio je u novembru 1934. ovako:

"Ni zvona crkvenih zona, ni plotuni počasne paljbe, ni vojničke fanfare, ni bučni horovi ne mogu zaglušiti reč naše mrtve dece. Ona je tu, ona lebdi nad nama. Ja, koji sam bliže smrti no životu, ja je čujem. Vi koji ste bliži životu no smrti, vi je osećate u duši... U ovom danu polažem vam, deco naša, najskupoceniji venac, venac roditeljskih suza. Ali, pravi spomenik vama palima, podići ćemo ako budemo kadri da sačuvamo sećanje na vas".

Istina o junacima se mora čuvati, da ne brukamo sebe, i njih na prvom mestu, da,  da se zna!

Read more...

14. NOVEMBAR, SVETSKI DAN BORBE PROTIV DIJABETESA

diabetes2

Svetski dan borbe protiv dijabetesa (engl. World Diabetes Day) se obeležava 14. novembra, na dan kada je rođen Frederik Banting, naučnik koji je sa Čarls Bestom 1922. godine otkrio insulin.

Otkriće insulina, njegova masovna proizvodnja, distribucija širom sveta i razvoj savremenih insulinskih preparata su u potpunosti transformisali lečenje dijabetesa.

Ali i posle 100 godina od otkrića insulina, u svetu još uvek nema potpune dostupnosti dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti svim osobama obolelim od dijabetesa, navodi se na sajtu Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

Potrebno je, kako dodaju, da lekovi, nove tehnologije, podrška i zdravstvena zaštita budu dostupni svim osobama sa dijabetesom; i da donosioci odluka da povećaju ulaganja u zdravstvenu zaštitu i prevenciju dijabetesa.

Tema Svetskog dana borbe protiv dijabetesa od 2021 do 2023. je „Dostupnost dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti: obrazovanjem za bolje sutra”.

Inicijativu za obeležavanje pokrenula su Međunarodna dijabetološka federacija i Svetska zdravstvena organizacija 1991. godine, kao reakciju na sve veći broj obolelih od šećerne bolesti širom sveta.

Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 20. decembra 2006. godine usvojena je Rezolucija o dijabetesu, a Svetski dan borbe protiv dijabetesa je uvršten u zvanični kalendar UN.

 Dan borbe protiv dijabetesa 14.novembar,  osmišljen je sa ciljem da promoviše edukuaciju sa obolelima od šećerne bolesti. Na prvom mestu cilj je da upozori na važnost  preduzimanja koordinisanih i usklađenih akcija za suočavanje sa ozbiljnom globalnom pretnjom po zdravlje ljudi.

Reč je svetskoj kampanji podizanja svesti o dijabetesu, kao odgovor na eskalirajuću zdravstvenu pretnju koju predstavlja ova podmukla bolest.

Dijabetes je hronična bolest kod koje organizam ili ne proizvodi ili neadekvatno koristi insulin, hormon pankreasa koji kontroliše koncentraciju šećera (glukoze) u krvi i količinu šećera koji se apsorbuje u ćelijama.

Dijabetes  je bolest koja zahvata čitave sisteme organa, a obično se kasno otkriva. Svaka deseta osoba u svetu ima dijabetes, a u Srbiji polovina radno sposobnog stanovništva su oboleli od dijabetesa. 

Dijabetes tipa 2 uglavnom javlja u periodu od 40. do 60. godine, granica postaje sve niža i lekari ga sve češće dijagnostikuju u mladoj populaciji, upozoravaju srpski lekari.

Tema Svetskog dana borbe protiv dijabetesa 2021–2023. je „Dostupnost dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti: obrazovanjem za bolje sutra”.

Sto godina nakon otkrića insulin i dalje ostaje van domašaja mnogih kojima je potreban.

Dostupnost oralnih lekova za dijabetes. Oralni lekovi koji su neophodni za kontrolu tipa 2 dijabetesa su često nedostupni, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodom. Dostupnost opreme i pomagala za samokontrolu dijabetesa. Praćenje glukoze u krvi je osnovna komponenta u lečenju dijabetesa.  

Još uvek velikom broju obolelih osoba nije obezbeđena potpuna dostupnost potrebnoj opremi i pomagalima za samokontrolu dijabetesa.

Dostupnost obrazovanja i psihološka podrške. Za uspešno upravljanje dijabetesom, obolelim osobama je potrebno kontinuirano obrazovanje.

Dostupnost zdravih, bezbednih namirnica i prostora za fizičku aktivnost. Ove osnovne komponente prevencije i lečenja dijabetesa neophodno je obezbediti osobama koji žive sa dijabetesom ili imaju visok rizik za nastanak dijabetesa.

U svetu 537 miliona obolelih od dijabetesa

Dijabetes je nezarazna bolest koja je potencijalno opasna po život i može imati teške posledice na pojedince, njihove porodice, zdravstvene sisteme i nacionalne ekonomije. Kasno otkrivanje dijabetesa, neadekvatno lečenje i nedostatak podrške pacijentu, može dovesti do ozbiljnih i po život opasnih komplikacija, kao što su: srčani ili moždani udar, otkazivanje rada bubrega, slepilo i amputacija donjih ekstremiteta.

Gotovo svaka druga odrasla osoba sa dijabetesom (44%) ne zna da ima ovu bolest. Većina obolelih ima tip 2 dijabetesa. 3/4 osoba sa dijabetesom živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodom.

541 milion odraslih osoba ima povišen rizik za razvoj tipa 2 dijabetesa. Više od 1,2 miliona dece i adolescenata (0–19 godina) živi sa tipom 1 dijabetesa.

„Dijabetes je 2021. godine bio uzrok  6,7 miliona smrtnih ishoda. Na dijagnostiku i lečenje dijabetesa u svetu troši se najmanje 1000 milijardi dolara – 9% ukupnih troškova zdravstvene zaštite.

Svako šesto živorođeno dete izloženo je povišenom nivou glukoze u krvi tokom trudnoće“, navode iz instituta Batut.

Dijabetes u Srbiji

Dijabetes je peti vodeći uzrok umiranja i peti vodeći uzrok opterećenja bolestima.

Procenjuje se da oko 460.000 odraslog stanovništva Srbije zna da ima dijabetes, a da još najmanje toliko ne zna da ima dijabetes, tako da tako da ukupan broj obolelih (otkrivenih i neotkrivenih slučajeva) iznosi više od  900.000. Polovinu obolelih čini radno sposobno stanovništvo.

Dijabetes se često otkriva slučajno, kada je bolest uznapredovala i komplikacije nastupile. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, gotovo 1/3 pacijenata već ima jednu ili više kasnih komplikacija u trenutku postavljanja dijagnoze dijabetesa.

U našoj zemlji od ove bolesti godišnje umre oko 3400 osoba. Srbija je na osnovu standardizovane stope mortaliteta od 16,3 na 100.000 stanovnika pripadala grupi evropskih zemalja sa visokim stopama umiranja od ove bolesti.

Značaj obrazovanja za optimalnu kontrolu dijabetesa

Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika i osoba sa dijabetesom je osnovni preduslov optimalne dijabetološke zdravstvene zaštite: ranog otkrivanja dijabetesa, dobre kontole bolesti i sprečavanja nastanka njegovih komplikacija.

Isticanje potrebe unapređenja dostupnosti obrazovanja o dijabetesu zdravstvenim radnicima i osobama sa dijabetesom je u središtu kampanje Svetskog dana borbe protiv dijabetesa. U tom cilju, Internacionalna dijabetes federacija (IDF) je pokrenula novu, onlajn platformu, koja sadrži besplatne interaktivne kurseve namenjene osobama sa dijabetesom, njihovim pružaocima podrške i zdravstvenim radnicima. Ovi kursevi imaju za cilj da putem razmene informacija omoguće pacijentima bolje razumevanje prirode dijabetesa, a samim tim i uspešniju kontrolu bolesti. Istovremeno, dostupni brojni kursevi omogućavaju zdravstvenim radnicima da budu u toku sa različitim aspektima upravljanja i lečenja dijabetesa.

Zbog  pandemije infekcije COVID-19, osobe sa dijabetesom su bile izložene dodatnom, velikom zdravstvenom riziku. Oboleli od dijabetesa su podložniji komplikacijama i smrtnom ishodu od COVID-19 infekcije.

Ovo je posebno izraženo kod starijih osoba i kada dijabetes nije adekvatno kontrolisan. U svetu je prisutna zabrinutost zdravstvenih radnika da bi epidemija COVID-19 infekcije mogla imati za posledicu veću usmerenost pažnje i resursa na zarazne bolesti, na štetu svih nezaraznih bolesti, uključujući dijabetes. Ovo bi moglo dovesti do još izraženijeg porasta učestalosti komplikacija dijabetesa.

„Obeležavanje Svetskog dana dijabetesa predstavlja idealnu priliku da se u svetu podigne nivo svesti o dijabetesu i obezbedi potpuna dostupnost dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti svim osobama obolelim od dijabetesa“, bez dileme su na institutu Batut.

Read more...
Subscribe to this RSS feed
Info for bonus Review bet365 here.

VESTI

Pratite nas