Menu

zaglavlje

MOŽE LI "SVANUĆE" I JOŠ NEKO U VALJEVU DA POBEDI REŽIM I "FANTOME"

MOŽE LI "SVANUĆE" I JOŠ N…

Gradska izborna komisij...

KADA NEVEROVATNO POSTANE MOGUĆE,JOKIĆ 3.PUT NBA MVP!

KADA NEVEROVATNO POSTANE MOGUĆE,JOK…

foto Profimedia Očekiva...

VALIS SA PARTIZANOM ZA .5 MESTO U DRŽAVI, IGRA  I U KVALIFIKACIJAMA ZA LEN KUP

VALIS SA PARTIZANOM ZA .5 MESTO U D…

FOTO VALIS VEGA U revanš ...

I POSLE ĆETVRT VEKA HEROJ  MILENKO PAVLOVIĆ ŽIVI

I POSLE ĆETVRT VEKA HEROJ MILENKO …

  "Nećete vi da gin...

VETERAN SIMKE HARA, OSVOJIO BALKAN I BEOGRAD

VETERAN SIMKE HARA, OSVOJIO BALKAN …

Čovek retko posvećen tr...

MALAGI MILION EVRA  ZA FIBA LŠ,  OSVAJAČU  EVROLIGE SAMO 754.000 EVRA  VIŠE

MALAGI MILION EVRA ZA FIBA LŠ, OS…

Kako se i očekivalo koš...

ANA LAZAREVIĆ POSLE TITULE U RUMUNIJI NA KORAK DO DESETOG  KLUPSKOG TROFEJA

ANA LAZAREVIĆ POSLE TITULE U RUMUNI…

  Navikla na titule...

MALAGA VEČERAS  SLAVI, TENERIFE SAMO UKRAS NA  TROFEJU FIBA LŠ

MALAGA VEČERAS SLAVI, TENERIFE SAM…

Polufinale plej-ofa F...

Prev Next

Specijalistička internistička ordinacija Dr Tomić Valjevo, V. Mišića 102. Tel: 014/228-321 i 065/228-3211

Kardiolog (Dr Đorđević) Telefon: 064/9700-041

INTERNISTIČKI PREGLEDI, GASTROENTEROLOGIJA, ENDOKRINOLOGIJA, ALERGOLOGIJA, DIJAGNOSTIKA, GASTROSKOPIJA,

KOLONOSKOPIJA, ULTRAZVUK ABDOMENA, SRCA, ŠTITASTE ŽLEZDE, DOPPLER KRVIH SUDOVA ABDOMENA

14. NOVEMBAR, SVETSKI DAN BORBE PROTIV DIJABETESA

diabetes2

Svetski dan borbe protiv dijabetesa (engl. World Diabetes Day) se obeležava 14. novembra, na dan kada je rođen Frederik Banting, naučnik koji je sa Čarls Bestom 1922. godine otkrio insulin.

Otkriće insulina, njegova masovna proizvodnja, distribucija širom sveta i razvoj savremenih insulinskih preparata su u potpunosti transformisali lečenje dijabetesa.

Ali i posle 100 godina od otkrića insulina, u svetu još uvek nema potpune dostupnosti dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti svim osobama obolelim od dijabetesa, navodi se na sajtu Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

Potrebno je, kako dodaju, da lekovi, nove tehnologije, podrška i zdravstvena zaštita budu dostupni svim osobama sa dijabetesom; i da donosioci odluka da povećaju ulaganja u zdravstvenu zaštitu i prevenciju dijabetesa.

Tema Svetskog dana borbe protiv dijabetesa od 2021 do 2023. je „Dostupnost dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti: obrazovanjem za bolje sutra”.

Inicijativu za obeležavanje pokrenula su Međunarodna dijabetološka federacija i Svetska zdravstvena organizacija 1991. godine, kao reakciju na sve veći broj obolelih od šećerne bolesti širom sveta.

Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 20. decembra 2006. godine usvojena je Rezolucija o dijabetesu, a Svetski dan borbe protiv dijabetesa je uvršten u zvanični kalendar UN.

 Dan borbe protiv dijabetesa 14.novembar,  osmišljen je sa ciljem da promoviše edukuaciju sa obolelima od šećerne bolesti. Na prvom mestu cilj je da upozori na važnost  preduzimanja koordinisanih i usklađenih akcija za suočavanje sa ozbiljnom globalnom pretnjom po zdravlje ljudi.

Reč je svetskoj kampanji podizanja svesti o dijabetesu, kao odgovor na eskalirajuću zdravstvenu pretnju koju predstavlja ova podmukla bolest.

Dijabetes je hronična bolest kod koje organizam ili ne proizvodi ili neadekvatno koristi insulin, hormon pankreasa koji kontroliše koncentraciju šećera (glukoze) u krvi i količinu šećera koji se apsorbuje u ćelijama.

Dijabetes  je bolest koja zahvata čitave sisteme organa, a obično se kasno otkriva. Svaka deseta osoba u svetu ima dijabetes, a u Srbiji polovina radno sposobnog stanovništva su oboleli od dijabetesa. 

Dijabetes tipa 2 uglavnom javlja u periodu od 40. do 60. godine, granica postaje sve niža i lekari ga sve češće dijagnostikuju u mladoj populaciji, upozoravaju srpski lekari.

Tema Svetskog dana borbe protiv dijabetesa 2021–2023. je „Dostupnost dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti: obrazovanjem za bolje sutra”.

Sto godina nakon otkrića insulin i dalje ostaje van domašaja mnogih kojima je potreban.

Dostupnost oralnih lekova za dijabetes. Oralni lekovi koji su neophodni za kontrolu tipa 2 dijabetesa su često nedostupni, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodom. Dostupnost opreme i pomagala za samokontrolu dijabetesa. Praćenje glukoze u krvi je osnovna komponenta u lečenju dijabetesa.  

Još uvek velikom broju obolelih osoba nije obezbeđena potpuna dostupnost potrebnoj opremi i pomagalima za samokontrolu dijabetesa.

Dostupnost obrazovanja i psihološka podrške. Za uspešno upravljanje dijabetesom, obolelim osobama je potrebno kontinuirano obrazovanje.

Dostupnost zdravih, bezbednih namirnica i prostora za fizičku aktivnost. Ove osnovne komponente prevencije i lečenja dijabetesa neophodno je obezbediti osobama koji žive sa dijabetesom ili imaju visok rizik za nastanak dijabetesa.

U svetu 537 miliona obolelih od dijabetesa

Dijabetes je nezarazna bolest koja je potencijalno opasna po život i može imati teške posledice na pojedince, njihove porodice, zdravstvene sisteme i nacionalne ekonomije. Kasno otkrivanje dijabetesa, neadekvatno lečenje i nedostatak podrške pacijentu, može dovesti do ozbiljnih i po život opasnih komplikacija, kao što su: srčani ili moždani udar, otkazivanje rada bubrega, slepilo i amputacija donjih ekstremiteta.

Gotovo svaka druga odrasla osoba sa dijabetesom (44%) ne zna da ima ovu bolest. Većina obolelih ima tip 2 dijabetesa. 3/4 osoba sa dijabetesom živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodom.

541 milion odraslih osoba ima povišen rizik za razvoj tipa 2 dijabetesa. Više od 1,2 miliona dece i adolescenata (0–19 godina) živi sa tipom 1 dijabetesa.

„Dijabetes je 2021. godine bio uzrok  6,7 miliona smrtnih ishoda. Na dijagnostiku i lečenje dijabetesa u svetu troši se najmanje 1000 milijardi dolara – 9% ukupnih troškova zdravstvene zaštite.

Svako šesto živorođeno dete izloženo je povišenom nivou glukoze u krvi tokom trudnoće“, navode iz instituta Batut.

Dijabetes u Srbiji

Dijabetes je peti vodeći uzrok umiranja i peti vodeći uzrok opterećenja bolestima.

Procenjuje se da oko 460.000 odraslog stanovništva Srbije zna da ima dijabetes, a da još najmanje toliko ne zna da ima dijabetes, tako da tako da ukupan broj obolelih (otkrivenih i neotkrivenih slučajeva) iznosi više od  900.000. Polovinu obolelih čini radno sposobno stanovništvo.

Dijabetes se često otkriva slučajno, kada je bolest uznapredovala i komplikacije nastupile. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, gotovo 1/3 pacijenata već ima jednu ili više kasnih komplikacija u trenutku postavljanja dijagnoze dijabetesa.

U našoj zemlji od ove bolesti godišnje umre oko 3400 osoba. Srbija je na osnovu standardizovane stope mortaliteta od 16,3 na 100.000 stanovnika pripadala grupi evropskih zemalja sa visokim stopama umiranja od ove bolesti.

Značaj obrazovanja za optimalnu kontrolu dijabetesa

Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika i osoba sa dijabetesom je osnovni preduslov optimalne dijabetološke zdravstvene zaštite: ranog otkrivanja dijabetesa, dobre kontole bolesti i sprečavanja nastanka njegovih komplikacija.

Isticanje potrebe unapređenja dostupnosti obrazovanja o dijabetesu zdravstvenim radnicima i osobama sa dijabetesom je u središtu kampanje Svetskog dana borbe protiv dijabetesa. U tom cilju, Internacionalna dijabetes federacija (IDF) je pokrenula novu, onlajn platformu, koja sadrži besplatne interaktivne kurseve namenjene osobama sa dijabetesom, njihovim pružaocima podrške i zdravstvenim radnicima. Ovi kursevi imaju za cilj da putem razmene informacija omoguće pacijentima bolje razumevanje prirode dijabetesa, a samim tim i uspešniju kontrolu bolesti. Istovremeno, dostupni brojni kursevi omogućavaju zdravstvenim radnicima da budu u toku sa različitim aspektima upravljanja i lečenja dijabetesa.

Zbog  pandemije infekcije COVID-19, osobe sa dijabetesom su bile izložene dodatnom, velikom zdravstvenom riziku. Oboleli od dijabetesa su podložniji komplikacijama i smrtnom ishodu od COVID-19 infekcije.

Ovo je posebno izraženo kod starijih osoba i kada dijabetes nije adekvatno kontrolisan. U svetu je prisutna zabrinutost zdravstvenih radnika da bi epidemija COVID-19 infekcije mogla imati za posledicu veću usmerenost pažnje i resursa na zarazne bolesti, na štetu svih nezaraznih bolesti, uključujući dijabetes. Ovo bi moglo dovesti do još izraženijeg porasta učestalosti komplikacija dijabetesa.

„Obeležavanje Svetskog dana dijabetesa predstavlja idealnu priliku da se u svetu podigne nivo svesti o dijabetesu i obezbedi potpuna dostupnost dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti svim osobama obolelim od dijabetesa“, bez dileme su na institutu Batut.

Read more...

DAN SRPSKE POBEDE U PRVOM SVETSKOM RATU 11.NOVEMBAR 1918.

11 11 18dan pobede 2

Dan Pobede u Prvom svetskom ratu 11. novembar je dan sećanja na najveće ratnike i junake, učesnike najveće ratne poašasti u kojoj je braneći sebe učestvovala Srbija,  podnela  najveće žrtve, i razaranja. 

Srbija je odnela najveću pobedu u istoriji - u Kolubarskoj bici protiv Auatrougarske vojske  1914. godine.

11 11 18dan pobede

Nedelju dana nakon Austro-Ugarske, kapitulirala je i Nemačka, 11. novembra 1918. godine, čime označen kraj Prvog svetskog rata. celom svetu 11. novembar obeležava se kao Dan pobede u Prvom svetskom ratu, dan kapitulacije Nemačke!

Srbija je preskupo platila pobedu u Prvom svetskom ratu. Zemlja je bila razorena, a njena privreda opljačkana i uništena. Ljudski gubici bili su stravični. 

11 11 18 dan pobede 32

Prema podacima iznetim na Mirovnoj konferenciji u Parizu stradalo je 1.247.435 vojnika i civila ili oko 28% ukupnog broja stanovnika. Najviše je gubitaka bilo među muškom populacijom između 18 i 65 godina starosti, čak 57%. Veliki broj invalida i gotovo pola miliona dece koja su ostala bez roditelja bili su takođe tragični bilans Prvog svetskog rata za Srbiju. Posledice ovog demografskog udara srpsko društvo je osećalo tokom čitavog 20.veka.

U Novom Sadu je 25. novembra održana Velika narodna Skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Baranji, Bačkoj i Banatu. Preko 700 izabranih predstavnika jednoglasno je odlučilo da se ove oblasti direktno prisajedine Srbiji. Dan ranije na Narodnom zboru održanom u Rumi, to su odlučili i Srbi iz Srema. Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori održana 26. novembra u Podgorici odlučila je da se Crna Gora ujedini sa Srbijom pod dinastijom Karađorđević.

Posle svih ovih događaja regent Aleksandar Karađorđević je 1. decembra 1918. godine, u prisustvu delegacije Narodnog vijeća iz Zagreba, proglasio stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova država je obuhvatala teritoriju od 247.542 kvadratna kilometra i imala je oko 12 miliona stanovnika. Ona nije odmah bila međunarodno priznata pa ju je na mirovnoj konferenciji u Versaju zastupala delegacija Srbije.

Politička i intelektualna srpka elita i regent Aleksandar Karađorđević i vlada su ujedinjenje videli kao istorijsku priliku koja se ne pruža svakoj generaciji. Smatrali su da ne treba propustiti šansu da se svi Srbi i drugi južni Sloveni okupe u jednu državu. Razloga koji su opravdavali takvo gledište bilo je mnogo, a pre svega politički, ekonomski, kulturni, vojno-strateški... a primer su bili Nemačka i Italija, koje su ujedinjenjem izrasle u velike sile, iako su pre toga bile regionalno i kulturno razjedinjene. U tom trenutku se činilo da je bratsko ujedinjenje moguće i istorijski opravdano.

Srbija je u ratu za stvaranje zajedničke države podnela ogromne ljudske i materijalne žrtve, i u nju ugradila svoju državnost. Sled istorijskih događaja u XX veku, doneo je katastrofalne posledice po Srbiju, najveću pobednika  u Prvom svetskom ratu, a od 1980. na udaru prozapadne Evrope, posebno Amerike. Od razbijana Kraljevine Srba, Hrvata  i Slovenaca, kasnije Jugoslavije  najviše su profitirali saveznici gubitnika, fašišta i  nacista!

Slava svim srpskim junacima i žrtvama Prvog i Drugog svetskog rata, i fašističke NATO agresije 1999.godine!      

.

Read more...

PREDSEDNIK I LION PRED PETAK 13-i, ZA KRAJ MIHOLJSKOG LETA, MAGLU, SUNCE I MRAK

 

dz

Uoči petka 13. čusmo i videsmo, kako je i dolikuje Miholjskom letu, pred datum današnji, sve i svašta. Videsmo sinoć „mrtvog“ Partizana. Naneli, Ledej, Smajli,  Panter  razneše „moćni tim“  braće Parker, u sred Loina, za radost zna se koga, ali i glavobolju, opet zna se koga i zašto. Asvel je prošlu sezonu završio na posledjem mestu u Evroligi.

Zanimljivo je da je u danu prve evroligaške pobede crno belog sveta osvanula vest o razbijanju  kriminalne banda sa Balkana, i da je na čelu mafije naravno  Srbin. Krimosi  "padoše" u Monaku, njih 19, i to  zbog sumnje u  kriminal, trgovinu drogom i oružjem, pranje novca preko lažnih kompanija. Sluti da će i Monako "pasti" večeras u Valensiji.

dz barba

 Sinoć dok je trajao crno beli „taj tango smrti kao nekada pre“  šef u ostavci na članstvo u partiji, aktuelni predsednik države, je potvrdiode će biti izbora u decembru, a teme su mu bile omiljena mu košarka i neizostavni fudbal.

Zakjučio je predsednik da srpski reprezentativni fudbal zaostaje za hrvatskim, ali da mi „imamo  dva košarkška kluba za Fajnl for, valjda u Berlinu“, dogodine. Ako to kaže, za 7-8 meseci diplomac na fakultetu za košarkaškog trenera, na vama je, prusudite sami. da li mu treba verovati.

Jedino je sigurno samo da je uložen, novac u skupi tim za koga predsednik, inače navija, iako tvrdi da je „država uložila“ i u jedne i u druge, ogroman novac“.

Za ljubimicu su, makar i sa 11 novih pojačanja u timu, kritični samo poslednjih  pet minuta, pored kouča, večeras ćemo videti da li crvenom ili već kakve boje gumicom za rep. 

Zanimljvo je bilo i pojašnjenje  zašto "komšijama" ne cvetaju ruže.

"Zbog loše škole  strahovoto talentovani Hrvati iz Zapadne Hercegovine nisu ono što bi trebalo da budu, ali i da nas,  u košarci Hrvatska  nikada  neće stići, ne, makar u narednih 20 godina“, sigran je budući košarkaški trener.

Dohvatio se čovek i najveće navijačke ljubavi fudbala. Lično  smatra da su promene donele boljitak,

„U bivšoj Jugaslaviji Crvena zvezda je bila apsolutno dominantna, a  Partizan, drugi. Zatim slede, naravno Dinamo i Hajduk. Posle raspada Jugoslavije, osvajene titule prvaka sveta i Evrope, sankcija, ne uvek dobro rukovođenje, doprinelo je raspadu  Zvezde. Partizan je bio mnogo jači na domaćem nivou, ali na regionalnom slabiji od Dinama“, analizirao je predsednik, i naglasio.

„Dinamo je imao Zdravka Mamića, bez obzira na reakciju hrvatskih sudova i države, Mamić je bio tvorac velikog  Dinama, ali je danas Crvena zvezda ponovo ispred Dinama, i tu je gde treba da bude“, tvrdi predsednik, i dalje kako kaže navijač Zvezda, Partizana, Radničkog...",  ponosan što je Zvezda ponovo najuspešnij regionalni klub, ali uveren da će se Partizan podići.

Nije zaboravio  da privatnom Čukaričkom i TSC-u  čestita na svemu što rade, dok je kako tvrdi Mamića sreo dva puta u prolazu, i da je baš Mamić napravio uspeh za poštovanje sa Dinamom, kao  što je i on, predsednik, "zajedno sa Sinišom Malim, Vesićem i drugim ljudima napravio Promenadu, a ne  Đilas  i Zelenović, nije propustio da ne "bocne" omiljene mušterije na izborima.

Predsednik se raduje što će se Terzić podruditi da Zvezda igra ponovo  sa Dinamom, jer vreme je da mu voljeni klub opet pobedi, naravno u fer pleju, sportskoj borbi.

Izostalo je pitanje za komentar povodom suspenzije stadiona Partizana, zbog pogrdnog skandiranja njemu lično. Suprotno propisima UEFA I FIFA  najdirektnije mešanje politike u sport, u Srbiji, se  još uvek ne postavlja.

O gradnji nacionalnog  „milijardera“ u Surčinu, i manjih "stadiončića" po UEFA standardima, po fudbalskoj provinciji,  konačno renoviranju „Rajka“, o čemu se još javno ne govori, nije bilo ni reči.

 „Uspesi“ srpskih“ klubova u Evropi, počev onog za koji navija, i svih ostalih  redom, do danas,  jedna pobeda (Partizan), dva remija(C.zvezda i TSC), takođe  nisu bili na „tapetu“.

Od "juče" do danas prođoše samo 72 dana, i kako stvari stoje, kraj miholjskog leta, biće i kraj evropskog klupskog sna, i nade da će biti osvojen makar još jedan klupski bod u Evropi, iako ima da se igra još "samo" 12 utakmica.

Prošao je predsednik bez  pitanja čemu vodi odlaganje večitog derbija za 20.decembar, umesto da je odigran u četvtak dan posle Dana žalosti. Ulazak „fantoma“ i igru na „Čika Dači“ u Šumaricima, za siguricu, i pobedu službenim rezulatom 3:0  predsednikove miljenice, nije komentarisano. Ne saznasmo da li je pozivao i koga, telefonom,  pred meč Mađarska-Srbija. Večeras na Puškaš Areni, Piksijevi „plavi“, a ne terzini „crveni“ jure vizu za EP.

Hrvati su u Osijeku  već dobili po turu. Igrali sa Turcima i izgubili 0:1, i visi im EP. Hrvatska je bila neporažena  10 godina u „lijepoj njihovoj“. Sinoć je u Osijek došla elita države, dok su navijači Slavonci mogli samo da nekim čudom uđu na stadion. A, baš ta klapa unutar stadiona razvila je ustašku zastavu, pevala „boj se bije, za slobodu i ustaški dom...“. Sudije su „čašćenje“ sa „cigani,cigani“. Kliše prepoznazljiv, ali...

Rasizam je samo kad partizanovci viču komšinci sa Autokomande, cigani.. i pi.ko-e ciganska-e, ali nije kad se peva  voljenom klubu "mis smo cigani najbolji smo najbolji".

Milosrdna UEFA se iživljava na Partizanu, dok u Atini hrvatski ološ ubija i prebija Grke, a u Splitu, Zagrebu  i Osijeku vrvi  od fašizma i  ustašstva.

Posle kazne od 5.000 evra, Splićanima, za ustašstvo i vređanje Srba, za ono sinoć u Osijeku biće  „dupla porcija“, dok će na JNA i „Rajka“ i dalje moći samo deca. jer na "srpski rasizam" se gledam drugim  očima i ima drugačiju specifičnu težinu.

NIje predsednik čuo šta za "kratku devetku" i blamažu srpskog reprezentativnog  fuZbala u Engelskoj, veče uoči petka 13.og.

Ali, pobede i porazi  su satavni deo života, a  petak 13-i još traje.

Kome će doneti (ne)sreću, videćemo.

Dan pored lepotice Drine teče. Počeo je maglom, za najavu  izlaska  Sunca produžetak miholjskog leta, a večeras  će biti kao i uvek "ludo" u  „Zelenoj šumi“. Samo da ne bude famoznih pet minuta na kraju, odnosno da ne progori licna" i laitvaski lav proguta "crvenkapu".

Jedno je sigurno, druga po kapacitetu sa 15.688 mesta  Žalgiris Arena, biče dupke puna, znači Zvezda ostaje sigurno lider EL, poparametru, gledanosti, jer u dva meča vodeće je skoro 33.000 ljudi taman koliko i Partizan u ABA ligi, protiv Mornara i Cibone. Meč sa Zagrepčanima biće  zagrevanje za Barsu, narednog utorka, Očekuje se da katalonce gleda "samo"  23.000 ljudi, mada i na  i JNA ne bi bilo mesta, za više od 60.000 partizanovaca, s obzirom kakvo vlada za utakmice ekipe košarkaškog maršala Želimira Obradovića. 

Što se subotnji regionalni derbi sa Cibonom igra u 21 sat, sat pošto krene  utakmica odluke za plasman na EP na Puškaš Areni Mađarska-Srbija, pitanje je za svemoćnu TV Arenu sport, zaduženu srećom "samo" da određuje kada će ko da igra košarku  i fudbal u Srbiji.

Za sve drugo se i dalje pita,  osim štosve ređe ređe pobeđujet Partizan, pita se zna se ko i zašto, samo se  ne zna još uvek do kada!

Read more...
Subscribe to this RSS feed
Info for bonus Review bet365 here.

VESTI

Pratite nas